Hrvatska je prekrasna zemlja u obliku bumeranga (zemlja tisucu otoka), smjestena u juznoj Europi. Obiluje prirodnim ljepotama, bogatom kulturom i tradicijom. Svaka nacija voli svoju zemlju i zove je najljepsom. Hrvati svoju zemlju zovu ("Lijepa naša") sto je ujedno i naslov nacionalne himne.
Hrvatska je stvorila vlastiti duh i danas punom snagom sudjeluje u europskoj znanosti i kulturi.
Gostoljubivost ljudi, pristupacne cijene, toplo, cisto i plavo more, lijepi gradovi, idilicna sela užitak su za svakog covjeka. Nezaboravno lijepi nacionalni parkovi , sunce, odlicna i ukusna hrana i pice, zabava, sve to vrijedno je posjete Hrvatskoj. Hrvatska je moderna zemlja.Ima blagu kontinentalnu, planinsku i mediteransku klimu.

OPĆE INFORMACIJE
Zemljopisni položaj: Hrvatska se proteže od podnožja Julijskih Alpa na sjevero-zapadu i Panonske ravnice na istoku, preko Dinarskog lanca planina u centralnom dijelu do Jadranske obale na jugu.

Površina: 56,542 km 2 , s dodatnom površinom pripadajucih teritorijalnih voda od 31,067km 2

Stanovništvo: 4.437.460

Glavni grad: Zagreb ( 779.145 stanovnika - administrativano, kulturno, akademsko i komunikacijsko središte zemlje)

Dužina morske obale: 5,835km - zajedno s otocima, otocicima i grebenima
Broj otoka, otocica i grebena: 1,185. Najveci su otoci Krk i Cres. Ima i 67 naseljenih otoka.

Klima: Sjeverna Hrvatska ima kontinentalnu klimu; centralna Hrvatska ima poluplaninsku i planinsku klimu. Zimska temperatura krece se od -1 do 30 stupnjeva u kontinentalnoj zoni, 5 do 0 stupnjeva u planinskom predjelu i od 5 do 10 stupnjeva u priobalju. Ljetne se temperature krecu od 22 stupnja do 26 u kontinentalnom dijelu zemlje, 15 do 20 stupnjeva u planinskoj regiji i od 26 do 30 stupnjeva u obalnoj regiji.

Površina kopna 56610 km2

• Broj stanovnika 4.784.265
• Dužina obale (kopno) 1778 km
• Dužina obale (otoci) 4012 km
• Ukupan broj otoka 1185 (66 naseljenih)

Strani jezici: njemacki, talijanski i engleski jezik su najrašireniji strani jezici koje govore turisticki djelatnici i lokalno stanovništvo na obali.

Vremenska zona: Hrvatska se nalazi u zoni GMT +1. Zona se mijenja na GMT +2 od zadnje subote u ožujku do subote prije zadnje nedjelje u listopadu.

Društveni običaji: Uobicajeno je pružiti ruku kod upoznavanja i pozdrava na odlasku. Pušenje je uglavnom dozvoljeno, osim u sredstvima javnog prijevoza i u vecini javnih ustanova. U nekim restoranima uvedene su zone za nepušace, a oznake su vidljivo izvješene. Suncanje u toplesu je prihvatljivo na gotovo svim plažama, ali nudizam je dozvoljen iskljucivo na za to oznacenim prostorima. Naravno, na našoj obali uvijek je moguce pronaci divlju osamljenu plažu.
Novac: Hrvatska valuta je kuna. 1 kuna (HRK) = 100 lipa. Novcanice su od 1000, 500, 200, 100, 50, 20, 10 i 5 HRK. Kovanice su od 5, 2 i 1 kune, i od 50, 20, 10, 5, 2 i 1 lipe.

Nacini placanja : Standardne kreditne kartice - Eurocard/Mastercard, Diners, American Express i Visa uobicajen su nacin placanja u Hrvatskoj. Svi ducani, restorani, agencije, hoteli i druga prodajna mjesta koja za placanje robe i usluga prihvacaju kreditne kartice, imaju vidljivo istaknutu naljepnicu ili oznaku s logotipom kreditne kartice koju možete koristiti.

TURIZAM U HRVATSKOJ
Kada posjetiti hrvatsku obalu?
Najbolji period za boravak na našoj obali je od travnja do listopada. Temperatura zraka u ljetnoj sezoni doseže i do 38°C , a temperatura površine mora u to vrijeme je ugodnih 26°C . Visoka sezona (srpanj i kolovoz) nudi jasne prednosti gostima željnim zabave i uzbudenja, ali raznovrsnost hrvatske obale pruža dovoljno mirnih oaza gostima koji traže san daleko od glazbe iz disco klubova. Ožujak donosi proljetno sunce, ali i poneki neugodan kišni pljusak, a rana jesen, rujan i listopad idealni su za goste željne odmora. Van sezone plaže više nisu prepune kupaca, a cijene smještaja znacajno su niže, dok vrijeme ostaje stabilno i temperatura mora ugodna.
Opcenito, putovati duž hrvatske obale možete tijekom cijele godine. Zimi, ipak, ponesite nešto topliju odjecu bez obzira na blagu mediteransku klimu. Iako se temperatura gotovo nikad ne spušta do nule, vjetar može biti neugodan.

VJETROVI NA JADRANU
Hrvatska je kao nauti č ka destinacija poznata diljem svijeta , a koliko god Va š e nauti č arsko iskustvo bilo veliko , svako more ima svoje tajne , pa tako i ono hrvatsko . Njegove su ljepote , ali i zamke
za one koji ih ne poznaju - vjetrovi . Upoznajte jadranske vjetrove i nau č ite kako da jedra Va š ih jedrilica budu puna njihove snage.

Bura je nepredvidljiv vjetar koji s kopna prema moru puše na mahove , relativno je hladan i suh , postiž e umjerenu jačinu , a traje po nekoliko sati . Pročišćava i bistri atmosferu pa je vidljivost nakon bure izvrsna , a vrijeme sunčano i vedro . Iako je bura načelno zimski vjetar , javlja se tijekom cijele godine te većinom ujutro , a postiže srednju brzinu od 11 m / s . Budući da se obrušava s planinskih obronaka prema moru , najčešće dolazi sa sjeveroistoka odnosno iz smjerova NNE , NE ili ENE . Na otvorenom moru bura često prelazi u sjeverozapadnjak .

Jugo je jugozapadni vjetar umjerene jačine koji puše s mora prema kopnu , a javlja se duž cijele obale , pušući u smjerovima ESE , SE ili SSE . Načelno se može reć i da ćete ga češće susresti plovite li južnim negoli sjevernim Jadranom , a kako pripada grupi proljetno - jesenskih vjetrova praćenih kišom i vlažnom atmosferom , jugo se ljeti ne javlja često . Ako ipak zapuše , možete ga prepoznati po ovim karakteristikama : vjetar uz postupno pojačavanje puš e bez prekida stvarajući vrlo lijepe , duge valove koji se valjaju bez šuma i pjene , a tek za jakoga juga lupaju o obalu povlačeći se prema pučini s hukom .

Maestral je tipičan ljetni jadranski sjeverozapadnjak i jedan od onih vjetrova karakterističnih za lijepo i stabilno vrijeme . Nakon jutarnje tišine , ljeti , gotovo po pravilu oko podneva , započne njegovo ugodno strujanje koje uz jačanje traje sve do zalaska sunca . Maestral može dostići jačinu od 5 do 6 bofora, a područja u kojima se najčešće javlja su Zadarski i Korčulanski kanal.

GASTRONOMIJA U DALMACIJI
Hrvatska gastronomija, napose uz obalu i na otocima, izrasla je na tradiciji prirodne i zdrave mediteranske prehrane zasnovane na jelima od povrća uz dodatak maslinova ulja, ribi i školjkašima, vinu, kozjim i ovčjim sirevima, a od voća agrumima, maraskama, grožđu, smokvama i bademima Posebnost je naše kuhinje način na koji se jela spravljaju, a liječnici ga ocjenjuju osobito zdravim. Naime, povrće se kuha na malo vode i gotovo začini maslinovim uljem i pospe začinskim travama kao što su ružmarin i kadulja, bosiljak, mažuran. Riba se spravlja na brudet, lešo ili peče na žaru, a meso pečeno pod pekom dobiva jedinstven okus. Kao predjelo se nude različiti sirevi, dimljeni, mladi ili iz ulja, a poslužuju se s pršutom i maslinama. Iako se glede deserta preporučuje svježe ili sušeno voće, kolači i slastice obavezno se spravljaju uz dodatak voća i orašastih plodova.

A ono nezaobilazno, dobro i uz slano i uz slatko - kvalitetno hrvatsko vino.

Istarska kuhinja
Istarski pršut, rižoti i tjesenine (ravioli, fuži...) s plodovima mora, u unutrašnjosti divljač, šparoge i tartufi, dimljene kobasice, za desert jela od kestena (veliki istarski maruni). Istarska je kuhinja vrlo aromatična pa se hrani dodaju mnoge začinske trave, ružmarin, bosiljak, mažuran, kadulja.

Dalmatinska kuhinja
Prvo mjesto pripada ribi koja se priprema na gradele, brudet ili lešo, ali se nudi i kao usoljena i marinirana. Od začina prevladavaju lovor i češnjak te nezaobilazno maslinovo ulje. Školjke i rakovi pripremaju se na buzaru, a dalmatinski mesni specijalitet je pašticada s njokima. Tipično dalmatinske slastice su fritule i rožata

Hrvatska vina
Istra i Kvarner: vrbnička žlahtina, malvazija, chardonnay, merlot, teran, borgonja, muškat bijeli
Sjeverna dalmacija: primoštenski babić, drniški merlot, debit (popularno bijelo vino regije)
Srednja i južna dalmacija: dingač i postup, carsko i kneževo vino, potomje, pelješac, putniković, rukatac, sv. Ana, bolski plavac, bolski opolo, bogdanuša, drnekuša, parč, mekuja, pelegrin, zlatan otok, pošip, maraština, grk, plavac, admiral, lastovska maraština, viška vugava, prošek kao likersko vino ili desertno vino.