HVAR , otok u srednjodalmatinskom arhipelagu; 299,6 km2 (dug 67,5 km, najveća širina 10,5 km); 11 459 stan. Pred zapadnim dijelom južne obale Hvara su Pakleni otoci, a pred srednjim otok Šćedro. Po sredini Hvara pruža se bilo s najvišim vrhom Sveti Nikola (628 m); sjeverno od njega je plodno Velo polje. Sjeverna obala otoka, s velikim Starigradskim zaljevom i nizom uvala, mnogo je razvedenija od južne. Otok se odlikuje blagom mediteranskom klimom. Temperatura zraka tijekom zimskih mjeseci iznosi 9,1 °C, prosječna temperatura zraka tijekom siječnja 8,4 °C, a u srpnju 24,8 °C. Hvar ima dugu insolaciju (2718 sati godišnje). Snijeg rijetko pada; siječanj ima u 10 godina prosječno pet snježnih dana, a veljača tri.

KORČULA , grad i luka na sjeveroistočnoj obali istoimenog otoka, na poluotočiću koji je uskom prevlakom spojen s otokom; 3232 stan. Okolno obalno područje je pod borovom šumom. Istočno od luke je mala skupina otočića. Klima je blaga; srednja temperatura zraka u siječnju je 9,8 °C, u srpnju 26,9 °C; otok je poznat po velikoj insolaciji. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo u okolici grada, ribarstvo, brodogradnja, obrada kamena, turizam i nautički turizam. Regionalnom prometnicom povezana sa svim naseljima na otoku. Luka se sastoji od zapadnoga i istočnoga lučkog dijela. Marina Korčula nalazi se u uvali na istočnoj strani grada. Trajektom je povezana s kopnom (Korčula-Orebić).

KORNATSKI OTOCI , najbrojnija i najgušća otočna skupina u Jadranskome moru; obuhvaća 147 otoka, otočića i grebena ukupne površine 69 km2, raštrkanih na 230 km2 površine akvatorija. Protežu se u duljini od oko 35 km i širini od 13 km, između Dugog otoka na sjeverozapadu i otoka Žirja na jugoistoku, te otoka Pašmana, Vrgade i Murtera na sjeveru i sjeveroistoku. Ime su dobili po Kornatu, najvećem otoku (32,62 km2). Plinije ih naziva Cratea. S jugozapadne pučinske strane obale su vrlo strme (klifovi ili krune); najviši su klifovi na Klobučaru (80 m), Mani (65 m), Rašipu velom (64 m) i dr. Zbog vapnenačke građe na Kornatskim otocima nema vrela ni vodenih tokova. U nekim krškim depresijama, gdje je dno pokriveno crvenicom, voda se zadržava veći dio godine.

MLJET , otok u južnodalmatinskom arhipelagu južno od poluotoka Pelješca, od kojega ga dijeli Mljetski kanal; 100,4 km2; 1237 stan. U reljefu se ističu nizovi vapnenačkih uzvišenja i brojne krške udoline, polja (Polačno, Ivanovo, Blatsko, Kneže polje). Južno od najvišega grebena (Veli Grad, 514 m) zona polja je najprostranija (Babino polje). Na krajnjem sjeverozapadnom dijelu otoka je potopljena udolina Mljetskog jezera: Malog i Velikog. Malo je jezero (24 ha, najveća dubina 29,5 m) kanalom, dugim oko 30 m, povezano s Velikim jezerom. Veliko jezero (145 ha, najveća dubina 46 m) spojeno je s otvorenim morem plitkim, 30 m dugim kanalom Soline. Kroz oba kanala teče snažna morska struja, koja zbog plime i oseke svakih šest sati mijenja smjer.

PAKLENI OTOCI niz vapnenačkih otočića pred jugozapadnom obalom otoka Hvara. Najzapadniji je Vodnjak veli (44 m), sjeverozapadno od njega otočić Vodnjak mali, a istočno otok Sveti Klement (94 m), najveći u cijeloj skupini. Južno od Svetoga Klementa nalaze se otočići Dobri i Stanbedar, a istočno od njih su hridi Pločice. Istočno od otoka Svetog Klementa pružaju se otočići Borovac (46 m), Planikovac (27 m), Marinkovac (47 m) i Jerolim (22 m). Pred jugoistočnim ulazom u Pakleni kanal leži otočić Pokonji dol na kojemu je svjetionik. Obale su Paklenih otoka kamenite i gole. Osim priobalnog pojasa pokriveni su niskom šumom i makijom. Na Svetom Klementu tri su povremeno naseljena zaseoka (Palmižana, Momića Polje i Vlaka).

VIS , otok u srednjodalmatinskom arhipelagu; 90,3 km2 (dug 17 km, širok do 8 km); 4338 stan.; najviši vrh Hum (587 m). Uza zapadnu obalu otoka je prostrani zaljev Komiža s pješčanim dnom. Južna obala ima niz manjih uvala (Travna vela, Travna mala, Stiniva, Ruda, Teleška vela, Ploče i dr.). Naselje i luka Vis leži na sjevernoj obali otoka, gdje ima klifova, a ističe se Gradac (100 m). Uz jugoistočnu obalu otoka su otočići Ravnik, Budihovac, Parzanj i Greben. Otok Vis je izložen sjeverozapadnim i jugoistočnim vjetrovima. Prosječna temperatura zraka tijekom najtoplijeg mjeseca srpnja 24 °C, a siječnja 8,8 °C; godišnja količina oborina 557 mm (ljeti svega oko 40 mm). Žive vode nema, osim nekoliko vrela kod Komiže. Suvremeno opremljeno vodospremište sagrađeno je u Koritima.

BIŠEVO , otok u južnodalmatinskom arhipelagu, jugozapadno od otoka Visa; 5,84 km2; 14 stan. (naselje Biševo). Brežuljkast otok, građen od vapnenaca, uzdiže se na jugoistočnom kraju do 140 m visine (Straženica). U sredini otoka nalazi se malo polje s kulturom vinove loze i maslinama. Na obali ima mnogo spilja, a najveće su Medvidina i Modra spilja. Stanovništvo se bavi pretežno ribarstvom i vinogradarstvom. U biševskoj luci, zaštićenoj od bure i juga, izgrađen je mali gat za ribarice. Uvala Mezuporat zaštićena je samo od valova juga. U njoj je izgrađen mali gat, uz koji dubina iznosi 2 m.
Benediktinski samostan sv. Silvestra osnovao je 1050. Splićanin Ivan Grlić. Zbog opasnosti od gusara poslije dva stoljeća preselio se u Komižu na otoku Visu.

TROGIR je u pravom smislu grad-muzej. Ljubitelji kulturno-povijesnih spomenika, umjetničkih djela, izvornih zdanja i lijepih ulica u Trogiru će upoznati raskošnu i slojevitu baštinu - od romaničkoga dvorišta do suvremeno opremljenih interijera. Neponovljiva povijesna jezgra, Radovanov portal, umjetničke zbirke, koje su tijekom stoljeća oduševljavale namjernike i putopisce, nude trogirskome turistu divotu koju kao prikladan suvenir personificira reljef Kairosa. Širu trogirsku okolicu (rivijera Trogir-Seget-Čiovo) karakteriziraju bujna vegetacija, brojni otoci i otočići, kamenite i šljunčane plaže.

DUBROVNIK - grad jedinstvene političke i kulturne povijesti (Dubrovačka Republika, Gradski statut iz 1272.), svjetski poznate spomenične baštine i ljepote (upisan u UNESCO-ov registar svjetske kulturne baštine) - jedan je od najatraktivnijih i najpoznatijih gradova Sredozemlja. Uz izuzetne prirodne ljepote i očuvanost baštine, Dubrovnik je grad iznimno bogate turističke ponude. Grad hotela, prelijepe okolice, zavidnoga ekološkog standarda i turističke dorečenosti privlačan je u svako godišnje doba. Neku vrstu geografske izoliranosti premošćuje visok prometni standard - zrakoplovni prijevoz, brzi hidrokrilni brodovi. Turistički se Dubrovnik počeo razvijati prije I. svjetskog rata, da bi ubrzo zbog svoje neodoljive posebnosti, postao snažnim međunarodnim turističkim središtem.

SKRADIN , stara Scardona, nalazi se 16 km od Šibenika, na uzvisini poviše Krke, na njenoj desnoj obali. Imao je ulogu središta juridičkog konventa (jednog od njih tri na području provincije Dalmacije), za zajednice Liburna i Japoda u unutrašnjosti. Konstituciju i civitet dobila je za Flavijevaca u drugoj polovici 1. st. U recentnim istraživanjima arheologa šibenskog Županijskog muzeja (u uvali Rokovača, u blizini potoka Rivina jaruga i prema selu Skradinsko Polje, te na lokalitetima Maraguši i -erdinu), pronađeni su vrijedni uporabni predmeti koji nedvojbeno dokazuju da je Scardona bila veoma značajno središte, te da se nalazila baš u današnjem Skradinu (u što se ranije sumnjalo). Na crkvenom saboru u Solinu 530. godine spominje se skradinski biskup Konstantin.

PULA ,prvi turistički izleti zabilježeni su početkom XIX. st. Giovanni Carrara, konzervator starina u Puli, 1828. turistički je vodič uglednim osobama i organiziranim skupinama posjetitelja. God. 1832. Pulu posjećuje austrijski car Ferdinand I. Prvi turistički vodič o Puli (Cenni al forestiero che visita Pola - Napomene strancu koji posjećuje Pulu) u izdanju Austrijskog Lloyda iz Trsta, Pietra Kandlera, tiskan je 1845. Prvo morsko kupalište Bagno Polese za potrebe građanstva i turista na prostoru između otočića Uljanika i stožerne zgrade na rivi otvoreno je 1885. Poslije su uređena kupališta >Sakorđana< i mornaričko kupalište na otočiću Sveti Petar, gdje su se prema utvrđenom rasporedu u različito doba dana kupali muškarci i žene.

SPLIT , je ne samo glavno urbano, kulturno i prometno središte Dalmacije iz kojega vode putovi kopnom i morem u brojna ljetovališta Dalmacije nego je i sam česti cilj turista i izletnika. Grad s 1700 godina postojanja uz mnoštvo arheoloških, povijesnih i kulturnih spomenika, među kojima posebno mjesto svakako zauzima čuvena Dioklecijanova palača, dio svjetske baštine UNESCO-a, posjeduje atraktivnosti, toplinu bogatstva suvremenoga mediteranskoga grada. O dugoj turističkoj tradiciji Splita govori 1894. objavljen prvi iscrpni vodič grada i njegove okolice. Zbog povijesnosti grada danas najprije valja uputiti na splitske muzeje: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika - kapitalni projekt hrvatske kulture utemeljen 1893. u Kninu; Arheološki muzej iz 1820.

OPATIJA , često nazivana jadranskom Nicom, jedno je od najpoznatijih turističkih mjesta u Hrvatskoj te mjesto s najdužom turističkom tradicijom na istočnoj obali Jadrana. God 1844. veletrgovac Higinio von Scarpa podiže vilu Angiolinu s prekrasnim zelenilom i bogatim parkom, koju posjećuju visoki gosti - hrvatski ban Josip Jelačić, austrijska carica Maria Ana - što doprinosi tome da Opatija ubrzo postaje omiljeno izletište Riječana, potom Talijana i Austrijanaca. Opatija, prva na Jadranu, već 1883. uvodi turističku statistiku, a prvi hotel na Jadranu, pod nazivom Kvarner, izgradilo je Društvo južnih željeznica 1884.; položen na samoj obali mora i luksusno opremljen, privlačio je isključivo elitne goste.